U posljednjem je desetljeću doneseno više dokumenata u kojima se govori o izjednačavanju prava za osobe s invaliditetom, donesene su brojne strategije i akcijski planovi. Zalaganju za prava osoba s invaliditetom pridružila se i knjižničarska zajednica. Unesko-ov Manifest o narodnim knjižnicama (1994), IFLA-ina izjava Knjižnice i intelektualna sloboda (1999), Izjava o slobodnom pristupu informacijama Hrvatskoga knjižničarskog društva (2000), Etički kodeks Hrvatskoga knjižničarskog društva (2002) i drugi dokumenti, zalažu se za pružanje jednakih mogućnosti u korištenju knjižnica svim građanima. Hrvatsko knjižničarsko društvo prevelo je i objavilo više IFLA-inih smjernica: NARODNA knjižnica : IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj službi i usluga (2003); SMJERNICE za knjižnične službe i usluge za gluhe (2004); NIELSEN, G. S. Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom (2004); KNJIŽNICE za slijepe u informacijsko doba (2005); SMJERNICE za građu laganu za čitanje (2005), koje su pomogle knjižničarima u razvoju novih programa i usluga.

"Osnovno je načelo narodne knjižnice da njene službe i usluge moraju biti dostupne svima, a ne usmjerene samo na jednu grupu unutar zajednice, isključujući ostale. Rad treba biti tako organiziran da su njene službe i usluge jednako dostupne manjinskim grupama koje, iz bilo kojeg razloga, ne mogu koristiti uobičajene službe, na primjer, jezične manjine, ljude s posebnim tjelesnim i osjetilnim potrebama ili pak one koji žive u udaljenim zajednicama i nemaju pristup knjižničnim zgradama" kaže se u IFLA-inim i UNESCO-ovim smjernicama za razvoj službi i usluga u narodnim knjižnicama.

Polazeći od navedenih načela kao i svoje vizije “Svim građanima Zagreba besplatno osigurati jednaku dostupnost svim vrstama informacija, širokom spektru znanja, svjetskoj i nacionalnoj kulturnoj baštini i raznovrsnim oblicima kulturne razonode kao osnovama za učenje kroz cijeli život, neovisno odlučivanje i kulturni razvitak pojedinaca i društvenih skupina.”, Knjižnice grada Zagreba pripremaju niz programa namijenjenih djeci i mladeži s teškoćama u razvoju ili invaliditetom. Programi u koje su s ciljem društvene inkluzije uključivala djecu iz Poliklinike za dijagnostiku i rehabilitaciju osoba s problemima u govornoj komunikaciji u Knjižnici Medveščak postoje već od 1970. godine, dok je većina ostalih programa započela kasnije.

Uspješno uspostavljena suradnja s ustanovama i udrugama koje skrbe za djecu i mladež s teškoćama ili invaliditetom, kao i provedba pojedinih programa u knjižnicama, prezentirana je na redovitim sastancima - Informativnom utorku te Internom četvrtku. Razmjena informacija i iskustava doprinijele su širenju provedbe postojećih programa i iniciranju novih. Kako bi se objedinili postojeći i planski uvodili novi programi i usluge za spomenute grupe korisnika te koordinirale aktivnosti, pokrenut je zajednički projekt Knjižnica širom otvorenih vrata. Voditelj projekta, viša knjižničarka Hela Čičko, voditeljica Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice u Zagrebu zajedno s koordinatorima projekta – diplomiranim knjižničarima iz pojedinih knjižnica: Željkom Krušlin, prof. pedagogije i sociologije iz Knjižnice Marina Držića, Marselom Jeličić-Fijan, dipl. pedagoginjom iz Knjižnice Medveščak, Kristinom Skerlev, povjesničarkom umjetnosti iz Knjižnice Tina Ujevića, Anom Kompari, prof. komparativne književnosti i talijanskog jezika iz Knjižnice Vladimira Nazora, Dunjom Sorokin, dipl. socijalnom radnicom iz Knjižnice Novi Zagreb, Travno, Mirnom Osmanović, prof. glazbene kulture i Natalijom Dragoja, prof. komparativne književnosti i informatologije iz Gradske knjižnice, prati i unapređuje programe u projektu. Projekt se provodi u suradnji sa stručnim suradnicima iz ustanova i udruga koje se bave potrebama djece i mladeži s teškoćama ili invaliditetom.

U 2008. godini će se nastaviti s održavanjem predavanja i edukativnih radionica za knjižničare dječjih odjela, kako bi:

· uspostavili bližu suradnju s roditeljima djece i mladeži s teškoćama ili invaliditetom te ih uključili u redovne programe knjižnice;

· organizirali kulturna događanja i izložbe članova udruga koje okupljaju djecu i mladež, ali i odrasle osobe s teškoćama ili invaliditetom;

· ovladali vještinom korištenja programa za slijepe korisnike;

· ovladali vještinom izrade taktilnih slikovnica.

Nekoliko napomena

Vlada Republike Hrvatske je 2003. godine prišla redefiniranju politike prema osobama s invaliditetom u skladu sa smjernicama Europske unije te je donijela Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine. Osnovni ciljevi strategije su promicanje i osiguravanje prava osoba s invaliditetom, stvaranje uvjeta za djelotvorno rješavanje problema, koordinirano djelovanje i učinkovito informiranje na svim razinama, osiguravanje punog i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice, te senzibilizacija društva. U veljači 2003. godine je i Grad Zagreb donio Zagrebačku strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2003. do 2006., u kojoj je kao nositelje aktivnosti odredio Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet i Gradski ured za kulturu da u suradnji s Ministarstvom kulture rade na kontinuiranom uklanjanju arhitektonskih barijera i uvođenju elemenata informacijske podrške za gluhe i slijepe osobe u kulturnim ustanovama. Kako su narodne knjižnice kulturna, informacijska, obrazovna i socijalna žarišta područja na kojima djeluju, s brojnim tribinama, izložbama i raznovrsnim programima namijenjenim svim dobnim skupinama građana, te kako je njihov rad financiran iz državnog i lokalnog proračuna, Knjižnice grada Zagreba su se svojim programima uključile u provedbu zacrtane politike. Obzirom da djelatnici Knjižnica grada Zagreba, kao predavači u Centru za stalno stručno usavršavanje, drže predavanja po svim županijskim knjižnicama, a predstavljanjem programa svojih knjižnica sudjeluju i na brojnim domaćim i stručnim skupovima, vjerujemo da će se slični projekti pokrenuti i u drugim županijama. Naime, iako su u Zagrebu, metropoli Republike Hrvatske, smještene jedinstvene ustanove za pomoć djeci s teškoćama u razvoju ili invaliditetom iz cijele Hrvatske, poput Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG ili Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, i u drugim gradovima i općinama u kojima djeluju narodne knjižnice mogu se ponuditi prilagođeni programi za uključivanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju ili invaliditetom u korištenje knjižničnih usluga. U Hrvatskoj je prema podacima Državnog statističkog zavoda (za 2005) 16.474 tjelesno ili mentalno oštećene djece i mladeži, pa ako se u svakoj od 315 knjižničnih jedinica (središnje knjižnice, ogranci, knjižne stanice i stacionari) te na 319 stajališta bibliobusa u Hrvatskoj provede neki od programa i senzibilizira lokalna zajednica za potrebe drugih i drugačijih, biti će to značajan doprinos politici Vlade Republike Hrvatske, kao i politici Europske unije, koja je 2007. godinu proglasila

Europskom godinom jednakih mogućnosti za sve.