 |
Hrvatske nagrade za dječju knjigu |
Hrvatska je zemlja bogate kulturne tradicije u kojoj značajno
mjesto ima stvaralaštvo i tiskanje knjige.
U dugom vremenskom slijedu te tradicije, književnost za djecu i produkcija
dječje knjige obuhvaćaju samo mali period od posljednjih 150 godina.
Većina teoretičara kao godinu početka hrvatske dječje književnosti navodi
1850. kada je prvu zbirku priča za djecu izdao poznati pedagog i učitelj
Ivan Filipović. U to vrijeme javljaju se prvi časopisi za djecu koji
objavljuju priče i pjesme. Početni period obilježava utjecaj usmene
predaje i folklora. Prva velika imena hrvatske dječje književnosti javljaju
se početkom 20. stoljeća. Na svom razvojnom putu hrvatska književnost
za djecu neprekidno je stvarala nova imena, teme i žanrove.
Danas je pred nama bogatstvo autora, pisaca i ilustratora, kao i izdanih
knjiga. Treba istaći poseban značaj ilustracije u stvaralaštvu dječje
knjige. Autorstvo umjetnika koji oslikava knjigu jednakovrijedno je
autorstvu pisaca, a u slikovnici kao osobitoj vrsti knjige i mnogo značajnije.
Najpoznatiji svjetski ilustratori slikovnica sami kreiraju priču i slike.
Usporedo s razvoje stvaralaštva dječje knjige razvijala se i institucija
nagrađivanja i izlaganja. Andersenova nagrada, najveća svjetska nagrada
na području dječje knjige, dodjeljuje se od 1956. godine piscima, a
od 1966. godine i ilustratorima. Prvi i najveći svjetski bijenale ilustracije
BIB (Bijenale ilustracija Bratislava) 1997. godine obilježio je 30 godina
postojanja.
Kako ne bismo pomislili da promocija dječje knjige započinje u novije
vrijeme, treba reći da su poznati izdavači kao što su "Kugli",
"Breyer" i drugi tiskali obilje knjiga za djecu i promovirali
ih. U jednom je zagrebačkom antikvarijatu pronađen katalog iz 1938.
godine iz kojeg se može saznati da je prva međunarodna izložba dječje
i omladinske knjige održana iste godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.
Izložbu je priredio izdavač "Vasić i Horvat", a izlagalo je
pedeset izdavača iz Jugoslavije i oko sedamdeset iz Bugarske, Čehoslovačke,
Francuske, Engleske, Italije, Njemačke i Poljske.
Nagrada "Grigor Vitez"
U Hrvatskoj je prva nagrada za dječju knjigu ustanovljena 1967. godine
i dobila je ime po pjesniku Grigoru Vitezu. Nagradu je utemeljio Savez
društava "Naša djeca" Hrvatske, a dodjeljuje se za tekst i
ilustracije odabrane iz tekuće jednogodišnje produkcije. Sastoji se
od novčanog iznosa, diplome i statue "Ptica" akademske kiparice
Ksenije Kantoci.
Nagrada "Ivana Brlić-Mažuranić"
Istovrsnu nagradu, za tekst i ilustraciju u tekućoj godini, utemeljila
je izdavačka kuća "Školska knjiga" 1971. godine dajući joj
ime Ivane Brlić-Mažuranić. Nagradu čine diploma, novčani iznos i
statua
"Gita i Hlapić" akademskog kipara Želimira Janeša. Nagrada
se privremeno ne dodjeljuje.
Nagrada "Mato Lovrak"
Najnovija i isključivo književna nagrada nosi ime Mate Lovraka
za najbolji roman za mladež na hrvatskom jeziku u tekućoj godini. Dodjeljuje
se od 1993. godine u okviru "Lovrakovih dana kulture" u Velikom
Grđevcu. Sponzorira ju prehrambena industrija "Podravka".
Nagrađenom piscu dodjeljuje se povelja i novčani iznos.
Te tri nagrade dodjeljuju se u Hrvatskoj od svog osnutka do danas. Iako
su osnivači neovisno jedan o drugome odabirali nazive nagrada, one nose
imena pisaca koji su utemeljili suvremenu hrvatsku dječju književnost.
Ivana Brlić-Mažuranić napisala je prvi dječji roman "Čudnovate zgode
šegrta Hlapića", te u "Pričama iz davnine" ostvarila najviši
domet hrvatske umjetničke bajke. Grigor Vitez je začetnik moderne hrvatske
dječje poezije koji je pedagoški pristup zamijenio načelom igre, kako
u tematici tako i u oblikovanju jezika. Mato Lovrak je pisac koji je svojim
stvaralaštvom afirmirao hrvatski roman za djecu.
Danas u Hrvatskoj nema književnika ili ilustratora od značaja koji nije
dobio neku od spomenutih nagrada.
U prosudbenim komisijama sudjelovali su poznati autori, teoretičari književnosti,
likovni pedagozi i umjetnici, ponekad novinari, bibliotekari i drugi.
Nagrađivanje je priznanje i poticaj stvaralaštvu, ali i želja da se označi,
obilježi i predstavi javnosti najveći umjetnički doseg u stvaralaštvu
knjige.
(iz kataloga izložbe "Hrvatske nagrade za dječju knjigu"
održane u Gradskoj knjižnici 1996. godine)
Ranka Javor
|